BIČ TREŠNJE I SV. BENEDIKT

Vijest o snažnom potresu koji je u nedjelju 30. listopada pogodio Norciu, rodni grad sv. Benedikta, a i slike koje su ubrzo uslijedile, proširili su se munjevitom brzinom po svijetu. Iako bez ljudskih žrtava, potres je izazvao veću pozornost zbog urušavanja hodočasničke bazilike sv. Benedikta, kao i konkatedrale nadbiskupije Spoleto-Norcia. Pored više-manje neoštećenog pročelja Svečeve bazilike, koja je podignuta na njegovu rodnom mjestu, na glavnom trgu je ostao neoštećen kip sv. Benedikta, zaštitnika Europe i jednog od ključnih čimbenika zapadnog monaštva, začetnika velebnog duhovnog puta koji se zove njegovim imenom. Slike su, dakle, obišle svijet, a time su, kako to već biva, uslijedila i popratna tumačenja i u njima odgovori na pitanja o mogućim uzrocima potresa i Božje volje. Neki potres u Norcii vide kao Božji prst, jer se dogodio dan prije 31. listopada kad se slavi početak reformacije. Očito se veza s reformacijom ne bi skrojila da u ponedjeljak 31. listopada Papa nije bio u Švedskoj gdje se njegov dolazak vezao uz proslavu 500. obljetnice početka reformacije s kojom je na europsku scenu stupio augustinac Martin Luther.

Drugi kažu da očuvano pročelje bazilike predstavlja sliku današnje Crkve koja je iznutra oštećena do neprepoznavanja, a samo joj je još očuvano lice kojim prekriva nutarnju pustoš. Takav pogled prevladava kod onih koji Drugi vatikanski koncil vide kao udomljavanje zatornika koji je opustošio Crkvu plodovima bezvjerja i, kako kažu, protestantizacijom liturgije.  Takvim se stavovima pridružuju i oni koji kažu da je neoštećeni kip sv. Benedikta, koji se nalazi na gradskom trgu pred bazilikom, znak da veličine poput sv. Benedikta podižu nova zdanja na ruševinama. Mračniji glasovi kažu da je riječ o Božjem upozorenju o onome što se tek ima dogoditi Europi koja se odriče kršćanskih korijena, i to vezano uz činjenicu da je sv. Benedikt proglašen zaštitnikom Europe. Ima i onih koji nalaze usporedbu s Benediktovim vremenom pa kažu da je Providnost očuvala kip kao znak da nam je danas, kao i u prvoj polovici 6. st., potrebna Benediktova vjera, pogled i nastojanje kako bi se spriječila najezda novih barbara, bilo migranata bilo uvoznih vrijednosti. Štošta se još na internetskim kanalima može naći.

Katastrofična predviđanja i tumačenja fizičkih zala, pa tako i tumačenje nedjeljnog potresa u Norcii, redovita su pojava u svakom vremenu, iako danas neusporedivo rjeđa. Kad podrhtavaju zdanja vjere, duha, uma, srca i kulture, odnosno onoga što je do nas došlo nepoljuljano u razumijevanju i prihvaćanju, lako je očekivati da se fizička zla povezuju s Božjim gnjevom, odnosno Bogom koji je strpljiv, ali ipak mu “pukne film”. Uostalom, mnogo je kršćana koji Boga ne mogu drugačije poimati. Zašto je tomu tako, više je razloga, no zasigurno je teško usvojiti evanđeosku sliku Boga sućutne dobrote. Ima i onih koji kažu da je Benedikt – koga su braća jednom pokušala otrovati zbog njegove skrbi nad redom i stegom u zajednici – poziv Europi na povratak Bogu kako bi izbjegla smrtonosni otrov i time zator pred nadolazećom budućnošću. Slično se i jednoglasno tumačilo kad je na Veliku srijedu 1667. snažan potres razorio Dubrovnik, a potom je požar još 20 dana predavao pepelu sve što je bilo moguće. Potres se u Dubrovniku smatrao Božjom kaznom, a potom su se molitve i obraćenje smatrali načinom povlačenja Božje srdžbe i poticanja Božjeg smilovanja. Ulje na vatru dodavala je činjenica da su kipovi sv. Vlaha i glavne relikvije ostali pošteđeni.

Istina je da je sv. Benedikt živio u prijelomnom vremenu, da je unio jedno novo ophođenje iz vjere po kojem je započelo rađanje europske kulture u povezanosti s antičkom i kršćanskom sastavnicom. Rođen je oko 480. g. u umbrijskoj Nursiji (Norcia). Bilo je to poslije sloma zapadnog dijela Rimskog Carstva. Dok je jedna veličina nestajala, druga se je rađala. Svijetu je ostavio Pravilo po kojem su se samostanski ritmovi stoljećima ravnali, a posvuda je prihvaćeno zbog uravnoteženosti, umjerenost, jasnoće i razboritosti koja odgovara duhu Evanđelja i kontekstu vremena. U onodobnom stanju, kad je putovanje bilo krajnje opasna stvar, Benedikt pokazuje neupitno opredjeljenje za Krista stavljajući naglasak na odnos prema putniku (gostu) kojeg treba primiti kao Krista. Već je to dovoljno da uočimo koliki je izazov sv. Benedikt današnjoj Europi. Što su benediktinski samostani značili u kasnijim stoljećima, dobrano je poznato. Skriptoriji, knjižnice, škole, književnost, antička znanja i agrarna kultura, bili bi nezamislivi bez benediktinaca, pa i u našoj hrvatskoj prošlosti koja bi bez njih bila uvelike siromašnija.

U vremenu rastuće površnosti i banalnosti benediktinski pogled na znanje u kontekstu mudrosti potreban je više no ikada. Samostan bez knjiga smatrao se kao utvrda bez oružja, a ručni rad imao je u životu braće nezaobilaznu ulogu. Genijalac Benedikt u Pravilu kaže: “Čitamo, doduše, da vino uopće nije za monahe, ali budući da ih u naše vrijeme nije moguće u to uvjeriti, složimo se barem u tome da ne pijemo do mile volje, nego razborito, jer ‘vino izopačuje i mudre’.” Ne treba velika pozornost da se između redaka uoči razboritost kao ključ po kojem se ostvaruje aggiornamento u svakom vremenu. Molitvu ne treba ni spominjati, jer nam je lako shvatiti zašto je ona u samostanskom životu bila i ostala okosnica samostanskog (monaškog) života.

Na sv. Benedikta pozvao se i Alasdair MacIntyre u svojoj poznatoj studiji o teoriji morala Za vrlinom iz 1981. god. u kojoj stoji: “Ovaj put, međutim, barbari ne vrebaju iza granice; ima već dosta vremena kako nad nama vladaju. Naše teško stanje dijelom počiva upravo na nedostatku svijesti o tome. Mi ne čekamo Godota, nego novog – nesumnjivo vrlo različitog – svetog Benedikta.”

***

  1. U prilogu je dokumentarac “Quaerere Deum” o životu benediktinske zajednice u Norcii koja je vezana uz stradalu baziliku sv. Benedikta. Zajednica je osnovana u Rimu 1998. g., a nastanila se u Norcii 2000. god. kad je obnovljen monaški život ukinut 1810. god. Na snimci se vidi da njeguju liturgiju u izvanrednom obliku. Poznati su i po proizvodnji piva zvanog Birra Nursia. < /li>

     2. U drugome prilogu je snimka vezana uz njihovu pivovaru i otvaranje.

     3. U trećem je snimka sadašnjeg stanja u Norcii nakon potresa.

 

 

 

← ZALOŽENI ŽIVOTI

SINOVI USKRSNUĆA →

Odgovori

Napomena: Objavljuju se samo imenom i prezimenom potpisani i obrazloženi komentari, pitanja i prilozi.

Autorski tekstovi urednika smiju se koristiti i prenositi bez ikakve dozvole, uz zamolbu da se navede izvor.

WEB DIZAJN I PODRŠKA: STJEPAN TAFRA.