MJESTA ČAŠĆENJA GOSPE OD ZDRAVLJA NA OTOKU HVARU
Procesija s kipom Gospe od zdravlja u Sućurju – 2015.
SUĆURAJ: U župnoj crkvi sv. Jurja u Sućurju nalazi se bočni oltar Gospe od zdravlja s istoimenim kipom. Oltar i kip su nabavljeni doprinosom Sućurana krajem 19. st., a kip se nosi u procesiji 21. studenoga.
GDINJ: U staroj gdinjskoj župnoj crkvi oltar je novijeg naslova Gospe od zdravlja. Kad je 1902. blagoslovljena nova župna crkva, stara je posvećena Gospi od zdravlja.
HVAR: U staroj hvarskoj crkvi Duha Svetoga časti se Gospa od zdravlja. Sadašnji je bočni oltar izradio Zefferino Grassi 1898. g., a postoji predaja da je Gospin lik pronađen u podrumu obližnje kuće Stanić. U ovoj se crkvi prije blagdana Gospe od zdravlja moli devetnica.
Crkva Duha Svetoga u Hvaru – mjesto čašćenja Gospe od zdravlja
Oltar s likom Gospe od zdravlja u crkvi Duha Svetoga u Hvaru
ZARAĆE: Zahvaljujući istraživanjima dr. Joška Kovačića imamo podroban uvid u prošlost Gospine crkve u Zaraću kraj Hvara. Predaja kaže da kad je 1576. g. u Hvaru harala kuga, neki je pastir na mjestu kasnije crkve pronašao malu Gospinu sliku i ponio je kući, ali se slika opet našla na mjestu pronalaska. Izgradnja prvotne crkve je ugovorena 1576. godine, a zanimljiv je zapis koji kaže da se na Gospu od zdravlja 1629. skupilo u Zaraću mnoštvo svijeta s otoka Hvara, a razlog je bio pohod vezan uz postizavanje potpunog oprosta. Kad je 1762. g. veliki povodanj srušio staru crkvu, Gospina slika je spašena iz ruševina i prenesena u Katedralu, a potom je sagrađena nova crkva i slika svečano vraćena. Osim Pohođenja (31. svibnja), slavi se u ovoj crkvi Gospa od zdravlja kao hodočasnički blagdan Grabljana, Brušana, Hvarana.
Crkva Gospe od zdravlja u Zaraću – 21. studenoga 2015.
Zaraće – Gospina crkva nad morem
Svetište Gospe od zdravlja na Račiću u Jelsi
JELSA: Na Račiću, brijegu iznad Jelse, u okruženju maslina, nalazi se biskupijsko marijansko svetište Gospe od zdravlja. Početci su mu vezani uz malu crkvicu iz 16. st. Nakon kobne kolere 1855. g., koja je najviše harala u Starom Gradu, na uspomenu prestanka i iz zavjeta Gospi započeta je 1862. g. dogradnja zapadne lađe i zvonika, a blagoslov je bio 15. studenoga 1863. g. Kapetan Niko Duboković navodi jedan nejasan podatak o zavjetu Jelšana 1855. g. pa bi se moglo zaključiti da se jelšanski kult Gospe od zdravlja upravo tih godina snažno razvio. Nad ulazom u crkvu natpis potvrđuje zavjet: EX VOTO FIDELIUM A. D. 1862.
Stubište – a jedan zapis kaže da ima 305 stuba – sagrađeno je 1879. g., dok su borovi oko crkve posađeni 1896. g. Nakon Prvog svjetskog rata nabavljena su nova zvona veoma lijepog zvuka u talijanskoj ljevaonici De Poli.
Kad se 1931. g. slavila 1500. obljetnica Efeškog koncila, a prigodom marijanskog kongresa, biskup mons. Miho Pušić proglasio je crkvu Gospe od zdravlja Gospinim svetištem. Iduće je godine podignuta kapela s novim oltarom i sakristijom, a na oltar je postavljena čašćena Gospina slika na kojoj su uz Gospu s Djetetom prikazani sv. Rok i sv. Ivan Krstitelj. God. 1971. biskup Celestin Bezmalinović proglasio je Gospino svetište u Jelsi – biskupijskim marijanskim svetištem.
Svake godine kroz osam dana nakon blagdana Gospe od zdravlja hodočaste vjernici hvarskih župa u Jelsu. Na svršetku mise otpjevaju se tradicijski zazivi iz franjevačke duhovnosti:
Zdravo kćeri Boga Oca!
Zdravo Majko Boga Sina!
Zdravo zaručnice Duha Svetoga!
Zdravo Hrame Presvetoga Trojstva!
Gospina ikona na bočnom oltaru u crkvi sv. Roka – Stari Grad
STARI GRAD: U bočnoj kapeli crkve sv. Roka nalazi se oltar Materinstva BDM uz koji je vezano čašćenje Gospe od zdravlja i sv. Ane. Na oltaru se nalazi Gospina ikona u srebrnoj košuljici, a nad oltarom su dva anđela s natpisima: SPES NOSTRA i MATER JESU. Sasvim je razumljivo da je u Starom Gradu ovaj kult vezan uz crku sv. Roka, jer je riječ o srodnome kultu.
Pogled na crkvu sv. Roka u kojoj se časti Gospa od zdravlja u Starom Gradu
Predaja kaže da kad je u srpnju 1855. g. izbila kolera u Starom Gradu, Starograđani su krenuli prema jelšanskoj crkvi Gospe od zdravlja. No, Jelšani su ih iz sigurnosnih razloga zaustavili, ali su obećali da će umjesto njih obaviti zavjetni pohod Gospi od zdravlja. Tako je nastala procesija Za Starograjane, koja se održavala na blagdan Gospe Karmelske sve do 1957. g. Svojevrsni dug Gospi od zdravlja simbolički je vraćen nedavno postavljenim vitrajem na Gospinom svetištu kojeg su darovali vjernici Staroga Grada. Na njemu je lik sv. Roka i natpis: U SPOMEN NA ZAVJET IZ 1855. / ZAHVALNI STAROGRAĐANI.
Sjeverna kapela s Gospinim oltarom u crkvi sv. Roka u Starom Gradu
Gospina crkva-tvrđava u Vrboskoj – izvorno mjesto štovanja Gospe od zdravlja u Vrboskoj
VRBOSKA: U župnoj crkvi sv. Lovre nalazi se kip Gospe od zdravlja. Smješten je u drvenoj niši ispod slike Gospe Karmelske, a izvorno je stajao na bočnom oltaru u Gospinoj crkvi-tvrđavi, i to na oltaru na kojem je bila Alabardijeva pala Skidanje s križa. Po svemu sudeći ovaj se kip izvorno nazivao Gospa od milosrđa, a kasnije je preimenovan u Gospa od zdravlja. Bio je veoma čašćen, a vjernici su mu darivali zavjetne nakite (“zlato”) i smatrali ga čudotvornim te se ovaj blagdan u Vrboskoj izrazito častio.
Na blagdan Gospe od zdravlja bilo je uobičajeno otvaranje i zatvaranje vratnica drvene niše. Do uključivo 1953. g. prije otvaranja niše pjevala se u 9 sati u crkvi-tvrđavi jutarnja, Život i pjesma Tebe Majku Božju hvalimo te bi uslijedila pjevana misa, a popodne večernja i zatvaranje kipa. Inače, kip je predviđen za nošenje u procesiji, te, koliko nam je poznato, u procesiji se nosio samo u vrlo teškim vremenima. Posljednji put je procesija s kipom Gospa od Zdravlja prošla Vrboskom 26. svibnja 1940. g. kad su prema odluci Ordinarijata takve procesije obavljene s molitvom za sprječavanja rata. Inače, u crkvi sv. Roka nalazi se vrijedna oltarna pala s kipovima sv. Roka, sv. Sebastijana i sv. Kuzme, što pokazuje da su se častili sveci zaštitnici protiv kužnih bolesti koji su se častili i drugdje, posebno u Veneciji.
U vrijeme kužnih bolesti u Vrboskoj se pjevala stara Gospina pjesma Zvizde nebeska.
Kip Gospe od zdravlja u župnoj crkvi sv. Lovre tijekom molitvene osmine
Zvizde nebeska, Divice i Majko
Božja Marijo, mila i milostiva
Ka si potrla smrt koju nam doni
Naš otac Adam.
O primoguća, dostoj se utažit
Srdžbu nebesku koja smrtnom kugom
Žestoko mori i kosi nemilo
Sine njegove.
O milostiva po Isusu tvomu
Kugu iskoreni te isprosi zdravlje
Prid Trojstvom svetim svuda svim kršćanom
Na tvoje poštenje.
Primi ti, dakle, Oče naš nebeski
Molbe Kraljice, nebeske i naše
Nek ti Sinom bude i s Duhom Svetim
Slava u vike. Amen.
Odgovori