Tragom jednog zapisa iz 1627. godine
Iako će možda netko reći da je potonji tekst kampanilistički nabijen, nije isključeno da je upravo uz Vrbosku vezan najstarijih do sada poznati spomen procesije Za Križen. Naime, u zapisniku Morarijeve vizitacije iz 1627. nalazimo da se na oltaru Gospe od Ruzarija u crkvi sv. Lovre u Vrboskoj nalazi raspelo koje se nosi u procesiji na Veliki petak. Je li Morari 1627. imao pred očima raspelo koje se do danas nosi u procesiji Za Križen, odnosno raspelo koje predaja pripisuje Antoniju Poriju, nije moguće reći. Svakako je zanimljivo da Morari, donoseći odredbu o njegovu premještaju, dovodi raspelo u vezu s procesijom Velikog petka, pa je razumljivo zaključiti da mu ga je očito po tomu u Vrboskoj netko predstavio, što onda daje opravdane slutnje da bi odredba apostolskog vikara u kojoj se spominje raspelo, procesija i Veliki petak mogla biti trag onoga što se danas zove procesija Za Križen. Da to nije posve isključeno, lako je zaključiti.
Dakle, nije naglasak na tome da je Morari 1627. imao pred sobom isto raspelo koje do danas ide okolo, tj. u procesiji Za Križen, iako mi se osobno čini da se Morarijeva odredba odnosi upravo na to raspelo, no razloge u prilog te tvrdnje trebalo bi iznijeti u slojevitom i podužem tekstu, što ovdje nije moguće. To, dakako, nije važno, nego činjenica da bi nam Morarijeva odredba moglo biti najstariji neizravni spomen procesije na Veliki petak u kojoj je križ imao središnje mjesto. Ipak, istine radi, kad je 1629. g. Morari treći put pohodio Vrbosku, don Juraj Fabrio, tadašnji župnik, ne navodi ni jedan obred koji bi bio vezan uz Veliki petak, iako donosi vrijedne zapise o drugim obredima.
Ako bi se reklo da se spomenuta procesija odnosi na večernju procesiju s Presvetim, onda treba reći: teško je moguće da bi se neko raspelo definirao po teoforičnoj procesiji Velikog petka, jer u njoj križ nije u središtu, nego Presveto. S druge strane, vjerojatno je već tada bilo uobičajeno da se u procesiji s Presvetim na Veliki petak nosi više raspela, kako to nalazimo do danas gotovo posvuda gdje je očuvana teoforična procesija Velikog petka koja se uvjetno može nazvati mletačkim običajem, iako ona nije u duhu Velikog petka. Dakle, čini se opravdanim zaključiti da je podatak iz 1627. za sada najstariji poznati pisani trag o hvarskoj procesiji koju danas zovemo Za Križen, što ne znači da je procesija Velikog petka, koju neizravno spominje Morari, pohađala crkve okolnih naselja.
(U idućem tekstu bit će obrađena povijest procesije i neke zanimljivosti)
Odgovori