O jednom posebnom obredu u Jeruzalemu na Veliki petak
Odavno je poznato da današnja rimokatolička liturgija Velikog petka ima dio svojih korijena u Jeruzalemu, nadasve obred klanjanja Križu. O jeruzalemskim obredima imamo pisano svjedočanstvo hodočasnice Egerije s kraja 4. st. Na Veliki petak jeruzalemski kršćani su se okupljali u prijepodnevnim satima na Golgoti ili Kalvariji radi klanjanja Kristovu križu, a popodne na službu Riječi s čitanjem Muke.
I danas se u bazilici Kristova groba (Bazilika uskrsnuća) odvija jedan poseban obred. Predvode ga franjevci, jer je Redu manje braće (OFM) povjerena skrb za Svetu Zemlju. U toj “sprovodnoj procesiji” lako se može prepoznati ostatak osjećajnog i pomalo teatralnog štovanja Kristove muke kako se ponegdje običavalo u prošlosti, a upravo su franjevci uvelike doprinijeli širenju pobožnosti prema Kristovoj muci. “Sprovodna procesija” počinje u bazilici Kristova groba nakon 20 sati u kapeli Presvetog Sakramenta odakle se s raspelom uputi prema Kalvariji, mjestu Isusove smrti. Tijekom procesije odjekuje i u našem glagoljaškom pjevanju poznati zaziv Prosti, Gospodine, puku svome prosti. Poslije pročitanih izvještaja o Kristovoj muci, dva đakona vrše sugestivan obred skidanja Isusova tijela s križa i pokazivanje trnove krune i čavala, znakova Kristove muke. Potom se skinuto tijelo polaže na bijelo platno koje je položeno na oltar te se u procesiji odnosi na Kamen pomazanja, mjesto gdje je po predaji Isusovo tijelo bilo pomazano prije pokopa, a onda se na tom kamenu obavlja znakoviti spomen na pomazanje Isusova tijela. Kad je to dovršeno, Isusovo tijelo (korpus) polaže se u Grob, a mnoštvo vjernika nastoji ga dotaknuti.
Na snimkama se može vidjeti da kustod fra Pierbattista Pizzaballa nosi plašt crne boje, kao što je nekad bilo posvuda na Veliki petak. Zbog poznatog zakona iz 1852., kojim su uređeni odnosi između kršćanskih Crkava, propisana prava i obveze, kao i pravila oko obreda u Bazilici, neki katolički obredi imaju svoje posebnosti. Treba znati da su franjevci u Svetoj Zemlji prisutni od vremena sv. Franje Asiškog, a Sveta Stolica im je povjerila čuvanje svetih mjesta pa je na tu nakanu ustanovljena posebna franjevačka provincija – Kustodija Svete Zemlje. U njoj danas ima oko tri stotine franjevaca iz različitih naroda. U ime Katoličke crkve brinu se za bogoslužje, obnovu i izgradnju, prihvaćanje hodočasnika, animaciju i za mjesta koja čuvaju spomen na ovozemaljski hod Isusa Krista.
Odgovori