SVETAC KOJI NAJAVLJUJE NESREĆE

U petak 16. prosinca katastrofičari su došli na svoje, posebno oni kojima je to profesionalna preokupacija. U moćniku s krvlju sv. Januarija nije došlo do “vrenja”. Naime, pučko vjerovanje u Napulju kaže da kad se zgrušana krv sv. Januarija (San Gennaro), biskupa i zaštitnika Napulja, ne pretvori u tekuće stanje, onda to najavljuje neki nesretni događaj za Napulj, širu okolicu ili čak svijet. Taj dan (16. prosinca) jedan je od tri dana u godini kada se očekuje “čudo” u napuljskoj katedrali. Datum je povezan uz 16. prosinca 1631. godine kad se probudio obližnji Vezuv, no lava nije ušla u grad. Predaja kaže da je lavu na gradskim vratima zaustavio sv. Januarije. Lavu su – a kako bi drugačije – povezivali s paklom pa se to još dade čuti u pjesmi koja se pjeva tijekom procesije ulicama Napulja u kojoj se moli njegov zagovor pred razornom snagom Vezuva i u stilu napolitanske živosti.

Kardinal Crescenzio Sepe drži u rukama posudicu s krvlju i pokazuje nazočnima “čudo”. Pokazivanje je popraćeno pozdravom koji se iskazuje bijelim rupcem u znak zahvalnosti Svecu i njegovoj blagonaklonosti.

Riječ je o posudici smještenoj unutar moćnika u kojoj se nalazi svečeva krv i za koju se očekuje da se tri puta svake godine iz zgrušanog oblika pretvori u tekuće stanje: na blagdan prijenosa svečevih relikvija, tj. u subotu uoči prve nedjelje u svibnju, zatim 19. rujna i 16. prosinca. Prema legendi krv mučenika Januarija sačuvala je žena Euzebija u vrijeme svečeve mučeničke smrti oko 305. godine. Povijesna saznanja o sv. Januariju su dvojbena. Više je riječ o legendarnom ruhu koje prekriva povijesni lik. Prema predaji sv. Januarije je bio biskup Napulja, a sigurnije je da je bio biskup Beneventa. Podnio je mučeništvo 19. rujna 305. god. u Pozzuoliju. Predaja također kazuje da je napuljski biskup Severus prenio njegove relikvije 367. iz Pozzuolija u Napulj i pohranio ih u katakombama Capodimonte. Potom su relikvije 831. god. odnesene u Benevent, a odande su 1154. prenesene u samostan Montevergine. God. 1497. svečano su prenesene u Napulj i smještene u katedrali. Neke studije smatraju da se nije svetac zvao Gennaro, nego da je riječ o prezimenu uz koje je bilo ime Procolo.

Kapela sv. Januarija u napuljskoj katedrali Uznesenja Marijina.

Moćnik s krvlju se čuva u jednoj od katedralnih kapela u kojoj se nalazi i blago sv. Januarija. Naime, u Napulju se čuva jedna od najvećih svjetskih zbirki dragulja koje su građani Napulja, okrunjene glave i ostali darivali svecu. Koliko je štovanje sv. Januarija bilo veliko – što je i razumljivo zbog onodobne religijske svijesti i obližnjeg Vezuva – govori podatak da se u riznici nalazi 21.600 remekdjela svjetske umjetnosti.

Među blagom sv. Januarija nalazi se mitra koja je ukrašena s 3964 dijamanta, rubina i smaragda, a namijenjena je svečevoj bisti koji se nosi u procesiji na blagdan 19. rujna.

Bilo je zanimljivo kad se prilikom Papina posjeta u ožujku 2015. god. u njegovoj nazočnosti polovica sadržaja pretvorila u tekuće stanje, a to nije bio jedan od tri redovita dana u godini. Tada je papa Franjo smireno, dostojanstveno i zgodno dometnuo: “Ako je krv samo napola postala tekuća, onda svetac misli da smo samo napola obraćeni. Moramo ustrajati.” Izostanak “čuda” u 20. st. uvijek se tumačio u povezanosti s nekim teškim događajima za Napulj ili njegovu okolicu. Nakon izostanka “čuda” u rujnu 1973. izbila je kolera u Napulju, a u rujnu 1980. god. snažan potres pogodio je pokrajinu Irpiniju s 2.914 mrtvih i 8.848 ranjenih. Ovdje nećemo ulaziti u neka znanstvena tumačenja, no vrijedno je da je u petak (vidi prvi video prilog) – mons. De Gregorio nazočnima u napuljskoj katedrali kazao: “Ne smijemo pomišljati na katastrofe i nesreće. Mi smo ljudi vjere i trebamo nastaviti moliti.”

Svakog 19. rujna procesija sa Svečevim moćima prolazi ulicama Napulja.

 

 

 

 

 

← NEBO (PRO)GOVORI ZEMLJI

“DA” LJEPOTI LITURGIJE →

Odgovori

Napomena: Objavljuju se samo imenom i prezimenom potpisani i obrazloženi komentari, pitanja i prilozi.

Autorski tekstovi urednika smiju se koristiti i prenositi bez ikakve dozvole, uz zamolbu da se navede izvor.

WEB DIZAJN I PODRŠKA: STJEPAN TAFRA.